Iza nas je dosad najtopliji ožujak s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je 0,73 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,10 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg ožujka 2016. godine.

Znanstvenici Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju ustanovili su da je indeks topline u Teksasu rastao čak tri puta brže u odnosu na ekstremne temperature izmjerene tijekom prošloljetnog toplinskog vala. Osjet topline dosegao je neugodnih pet do šest Celzijeva stupnja više.

Europski kontinent najbrže se zagrijava, a klimatski rizici prijete njegovoj energetskoj i prehrambenoj sigurnosti, ekosustavima, infrastrukturi, vodnim resursima, financijskoj stabilnosti i zdravlju ljudi. Prema Europskoj procjeni klimatskih rizika, objavljenoj 11. ožujka 2024., mnogi od navedenih rizika već su dosegli kritične razine, a bez hitne i odlučne akcije mogu postati katastrofalni.

Iza nas je dosad najtoplija veljača s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,54 °C, što je 0,81 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodno najtoplije veljače 2016. godine.

Nikad prije nisu zabilježene takve temperaturne anomalije kao u veljači 2024. koja bi prema izmjerenim temperaturnim vrijednostima mogla zauzeti 16. mjesto na popisu najtoplijih ožujaka, ističe se u priopćenju austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.

Prema preliminarnim podacima Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) koje je analizirao grčki tim znanstvenika, zima 2023./2024. bila je najtoplija u povijesti meteoroloških mjerenja.

Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,14 °C, što je 0,70 °C iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrili su kako se fitoplankton prilagođava jednom od najvećih izazova klimatskih promjena: smanjenju razine fosfora, vitalnog hranjivog elementa za održavanje života u oceanima. Ovo istraživanje predstavlja ključan korak u razumijevanju složenih odgovora morskog života na stresne uvjete u okolišu i nudi vrijedne uvide u buduće zdravlje naših oceana u suočavanju s kontinuiranim klimatskim promjenama.

Godina 2023. bit će najtoplija u povijesti mjerenja s najtoplijom borealnom jeseni i najtoplijim mjesecom studenim zabilježenim na globalnoj razini, objavila je u srijedu Služba za klimatske promjene Coprenicus (C3S).